Intervju #11: Žana Marijanović, Bosna i Hercegovina

‘Intervju’ je inicijativa Speleo Kluba ‘Pod Rb’ posvecena razgovorima sa speleolozima sa svih krajeva svjeta. Sto kazu o zivotu iznad i ispod zemlje, speleoloskom iskustvu, snovima i planovima, mozete procitati u sljedacim redovima

Molimo predstavite sebe kroz speleološko iskustvo, ulogu u svom klubu ili na nacionalnoj razini, osobne karakteristike i sl?

Zovem se Žana Marijanović. Rođena sam 1985. godine u Mostaru, gradu  koji je smješten na obalama rijeke Neretve i ujedno jednog od najljepših gradova Bosne i Hercegovine.

Član sam Speleološkog društva „Herceg“ Mostar od samog osnivanja do danas, te sam ujedno i jedna od osnivača društva. Trenutno vršim dužnost predsjednika društva.

Kako ste se počeli baviti speleologijom odnosno zašto se još uvijek bavite tim aktivnostima?       

Sve je počelo učlanjenjem u Hercegovačku gorsku službu spašavanja Mostar, koja je kroz izvjesno vrijeme organizirala Obuku za mlade speleologe na koju sam se prijavila i ne sluteći da će speleologija preuzeti sve moje slobodno vrijeme. Iskreno, nisam točno znala što je speleologija, osim činjenice da ću visiti na užetu i da mi treba određena oprema, jer kroz aktivnost u Gss-u nekako mi je najviše odgovarao rad s užetom i tehničkim spravicma. S jedne strane speleologija je izvanredna aktivnost kroz koju najbolje upoznajem samu sebe i jačam svoje psihofizičke sposobnosti, dok mi s duge strane pruža zadovoljstvo sudjelovanja u nečem neobičnom i nadasve intrigantnom istraživanju podzemlja.

Bracina jama

Kojem klubu/timu/organizaciji pripadate? Recite nam više o toj grupi i njihovim glavnim idejama? 

Speleološko društvo „Herceg“ Mostar osnovano je 2012. godine kao neprofitna nevladina organizacija s ciljem istraživanja i zaštite speleoloških objekata. Mi smo mlado društvo s malim brojem aktivnih članova, te zbog nedovoljno razvijenog sustava školovanja za speleologe u Bosni i Hercegovini većinu edukacija pohađamo u susjednoj Hrvatskoj. Odlazimo na brojna međunarodna speleološka druženja ( speleološki kampovi, skupovi, seminari i sl.) gdje stječemo iskustvo, koje na kraju prenosimo novim naraštajima.

Ono što zaista želimo jest da stvorimo speleološku kulturu u Mostaru i jačanjem savjesti o speleologiji kao znanstvenoj disciplini potaknemo što više mladih na aktivnost i na sve aspekte speleologije koje ona pruža.

Ekipa speleološkog društva Herceg

 

Recite nam nešto o Vašoj omiljenoj špilji/jami/predjelu koji istražujete?

  • 4.1  Kratka povijest istraživanja, kada i kako ste našli jamu
  • 4.2  Naj uzbudljiviji trenutci/periodi istraživanja
  • 4.3  Jama u brojevima – duzina, dubina, broj akcija, itd.
  • 4.4  Karakteristike i zahtjevnosti jame – uska/široka, hladna/ugodna, aktivni vodeni tok, vertikale/penjeve, itd.
  • 4.5  Je li bilo incidenata ili nezgoda u jami
  • 4.6  Budućnost i planovi istraživanja

Već niz godina radimo istraživanje na platou iznad Mostara, točnije na području Raške Gore, Goranaca, Vrda i planine Čabulje, gdje sustavno pretražujemo teren u potrazi za novim speleološkim objektima. Dosta objekata smo locirali uz pomoć mještana navedenog područja, a istraženo je preko 60 speleoloških objekata. Nažalost jako velik broj speleoloških objekata je onečišćen kojekakvim otpadom. Kroz aktivnost na terenu pokušavamo educirati lokalno stanovništvo o utjecaju otpada u podzemlju na žive organizme i na zalihe pitke vode.

Ono što je specifično za ovo područje istraživanja jeste da su speleološki objekti  više manje jednostavni i ne dosežu neke značajne dubine, do mjeseca lipnja ove godine kad smo krenuli u istraživanje jame Mala Dželalija na Raškoj Gori. Prvi dan istraživanja spustili smo se do 230 m dubine gdje nam je nestalo užeta za napredovanje i na naše zaprepaštenje ostali visiti u vertikali, kojoj se nije naziralo dno. Vladala je euforija i prožimali su nas neobični osjećaji i nismo bili svjesni što nas dalje očekuje. Iduće jutro smo se vratili te nastavili napredovanje do prvog dna. Jama mala Dželalija je ulazne vertikale 400 m kojom se spuštamo u veliku dvoranu, na dnu koje smo našli novi prolaz kroz koji smo dosegli dubinu od 520 m.

Ostalo je još tu puno posla za napraviti, istražiti penjeve i dva nova vertikalna prolaza uočena u donjoj etaži, ali na žalost već sam naglasila da smo jako mlado društvo koje ne posjeduje dovoljne količine opreme za ovakvo istraživanje te se nadamo da će nas lokalne institucije podržati u nabavci iste.

Plan nam je na proljeće ili ljeto iduće godine organizirati nastavak istraživanja te napraviti što više istraživačkog posla i ono najvažnije uspjeti kompletirati nacrt svih istraženih dijelova  jame.

Mala Dželalija – ulaz

Prije ulaza u Malu Dželaliju

 

Sto ste sve naučili kroz bavljenje speleologijom?

Strpljivost. Naučila sam da se ništa baš ne može preko noći se realizirati, ali upornošću, radom i dobrom ekipom iz društva rezultati izlaze na vidjelo.

Učenje. U speleologiji se pored speleoloških disciplina istraživanja susrećemo s različitim znanstvenim disciplinama, od poučavanja živih bića koja se kriju u podzemnim šupljinama, do različitih procesa i nastanka speleoloških objekata, arheoloških istraživanja, jednostavno nema kraja u spoznaji novih stvari.

Bracina jama

Nakon istraživanja Bracine jame

 

Ako imate iskustvo s incidentima u jamama koje smatrate korisnim, možete li podijeliti i drugim speleolozima? Sto bi ste ih savjetovali? 

Pored morfoloških izazova nekog speleološkog objekta uvijek nas vrebaju one opasnosti koje ostaju uglavljenje na policama ili na samom dnu od različitih onečišćenja, kako raznog otpada tako i minskoeksplozivnih sredstava. Treba obratiti pozornost kad se kreće po takvim speleološkim objektima pogotovo u ovim našim krajevima, nastojati ne hodati po smeću i ako se uoči bilo kakva sumnjiva naprava prijaviti je nadležnim službama.

Munižaba

Munižaba

 

Kakav je Vaš pristup prema tečajevima za nove speleologe? Kako privlačite nove sudionike, koliko traju tečajevi, na što stavljate naglasak, kakva je razina uspješnosti kod novih speleologa?

Speleološki školu društvo organizira jednom godišnje, najčešće u rano proljeće u trajanju od 4 vikenda. Cilj škole je educiranje zainteresiranih o speleologiji te osposobljavanje za sigurno kretanje u speleološkim objektima uz pomoć tehničke opreme. Speleološka škola se sastoji od teorijske (petak večer) i praktične (subota i nedjelja) nastave. Teorijsku nastavu čine predavanja iz oblasti geologije, biologije, hidrologije, paleontologije, arheologije, svega usko vezanog za speleologiju, dok praktičnu nastavu čine speleološke tehnike kretanja po užetu (penjanje i spuštanje), kretanje i svladavanje vertikala u speleološkom objektu, topografsko snimanje speleoloških objekata, te orijentaciju i kretanje u prirodi. Većinom se zainteresirani prijave iz znatiželje i izazova nepoznatog, one koje zaista speleologija zaintrigira i koji vole prirodu i druženje ostaju i nastave svoju aktivnost u društvu. 

Tunel Biokovo istraživanje kaverne

Ako ima još nešto značajno što biste voljeli podijeliti s nama, bit će nam zadovoljstvo saznati više? 

Pridružite nam se u budućim ekspedicijama i zavirite s nama u Hercegovačko podzemlje.

Sve info možete dobiti na stranici društva: https://www.facebook.com/SpeleoloskoDrustvoHercegMostar

Facebook коментари

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.